Vijesti

Zdravlje: Koliki je rizik mikroplastike u našem okruženju?

Zdravlje: Koliki je rizik mikroplastike u našem okruženju?


We are searching data for your request:

Forums and discussions:
Manuals and reference books:
Data from registers:
Wait the end of the search in all databases.
Upon completion, a link will appear to access the found materials.

Podaci o zdravstvenim rizicima mikroplastike za ljude

Posljednjih godina u znanstvenim su istraživanjima otkrivene plastične čestice u pitkoj vodi i hrani. A nedavno su istraživači također prvi put dokazali mikroplastiku na ljudima. Postoje li zdravstveni rizici?

Mikroplastika otkrivena u ljudskoj stolici

Austrijska federalna agencija za zaštitu okoliša i Medicinsko sveučilište u Beču nedavno su po prvi put otkrili mikroplastiku u ljudskoj stolici kod svih osam međunarodnih sudionika. U trenutnom saopćenju, Njemački savezni institut za procjenu rizika (BfR) sada sažima svoja otkrića o mogućim zdravstvenim rizicima mikroplastike za ljude.

Mikroplastika u hrani

Prema tim podacima, BfR nema pouzdane podatke o kemijskom sastavu, veličini čestica i sadržaju mikroplastičnih čestica u hrani.

Zbog nedostatka pouzdanih podataka, procjena zdravstvenog rizika za konzumaciju hrane kontaminirane mikroplastičnim česticama trenutno je moguća samo u ograničenoj mjeri.

Na zahtjev BfR-a, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) prije nekoliko godina pripremila je opsežno znanstveno mišljenje o "Pojavi mikroplastike i nanoplastika u hrani, posebno u morskim životinjama".

Prema tome, postoji mogućnost oralnog gutanja mikroplastike određene veličine, iako sudbina i moguća degradacija u gastrointestinalnom traktu nisu na odgovarajući način istražene zbog nedostatka analitičkih metoda i valjanih studija.

Prema EFSA-i, dostupne studije pokazuju da se čini da je apsorpcija u crijevima vrlo niska (rezultati ispitivanja na glodavcima).

Prema tome, samo mikročestice manje od 150 mikrometara (µm, 1 µm odgovara 0,001 mm) mogu prijeći crijevnu barijeru i doći do mikro čestica manjih od 1,5 µm organa.

Trenutno nisu dostupni rezultati studije na ljudima.

Čestice plastike mogu se apsorbirati u crijevnu stijenku

Prva vlastita istraživanja BfR na kulturama epitelnih stanica crijeva čovjeka i na pokusima na životinjama pokazala su da se u staničnoj kulturi epitelnih stanica crijevne stijenke mogu uzeti plastične čestice do promjera od približno četiri um.

Međutim, pokusi na životinjama pokazali su da se, unatoč davanju vrlo velikih količina plastičnih čestica veličine 1 - 10 µm, one povremeno nalaze u ispitivanim stanicama crijevnog epitela.

Do danas izvršena ispitivanja na BfR-u s različitim česticama modela na oralnom unosu mikročestica nisu dokazala oštećenje crijevnog tkiva.

Institut nema podatke o tome mogu li se mikroplastične čestice taložiti u tijelu.

Mikro plastične čestice u kozmetičkim proizvodima

S gledišta BfR-a, prema trenutnom stanju znanja, rizik za zdravlje od dermalnog ili nenamjenskog oralnog unosa putem pilinga ili gelova za tuširanje malo je vjerovatno, budući da su tamo prisutne mikro-plastične čestice veće od 1 µm.

S ovom veličinom čestica, nije za očekivati ​​da će se proizvodi predvidjeti zdravom i netaknutom kožom uz predvidivu upotrebu.

Čak i ako se kozmetički proizvodi slučajno progutaju, može se pretpostaviti da bi apsorpcija putem gastrointestinalnog trakta bila moguća samo u maloj mjeri i to samo česticama veličine nekoliko mikrometara i da se većina čestica izlučuje putem stolice.

Prema BfR-u, malo je vjerojatno da će se etilen iz polietilena koji se odnosi na zdravlje oslobađati mikro-plastičnih čestica tijekom prolaska kroz gastrointestinalni trakt.

Transportno vozilo za druge nepoželjne tvari

Opisano je da se tvari mogu vezati za mikroplastične čestice. Te se tvari vezuju u skladu s njihovim kemijsko-fizikalnim površinskim svojstvima i mogu komunicirati s mikroplastičnim česticama.

Zbog pretežno nepolarnih, lipofilnih (= masno zaljubljenih) svojstava mikroplastičnih čestica, tvari poput npr. Raspravlja se o polikloriranim bifenilima (PCB) ili policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAHs).

Do danas nisu provedena istraživanja koja bi utvrdila doprinose li ove tvari ljudskoj izloženosti unosom opterećenih mikroplastičnih čestica.

Model izračuna EFSA-e pokazuje da dnevni unos PCB-ova i PAH-ova od konzumiranja kontaminiranih mikroplastičnih čestica dagnji može narasti samo za 0,006% za PCB-e i manje od 0,004% za PAH-ove u usporedbi s drugim putovima unosa.

U ekstremnom slučaju se pretpostavljalo da osoba konzumira 225 g dagnji s sadržajem 7 µg mikroplastičnih čestica po kg dagnji (ekvivalent 900 čestica), koje zauzvrat imaju visoku razinu PCB-a i PAH-a i od kojih su PCB i PAH kompletni prelaze u ljude.

Opisano je da se na česticama koje se npr. Mogu razviti biofilmi iz bakterija. Plivaju u vodi. Nije istraženo mogu li i u kojoj mjeri mikroplastične čestice djelovati kao nosioci bakterija ili virusa koji utječu na sigurnost hrane ili ljudsko zdravlje.

Izbjegavanje ljudske apsorpcije plastike

Izvori unosa mikroplastičnih čestica u okoliš i u prehrambeni lanac su različiti. Opće preporuke za zaštitne mjere trenutno se ne mogu formulirati.

Postoji velika potreba za istraživanjima u vezi s pitanjem mogu li i pod kojim uvjetima mikroplastične čestice imati potencijalnu opasnost.

Putevi ulaska mikroplastičnih čestica u okoliš i prehrambeni lanac moraju se dodatno istražiti i tražiti rješenja za izbjegavanje unosa. (oglas)

Podaci o autoru i izvoru


Video: Da li Opća bolnica preuzima previše Korona tereta na sebe? Patriotizam,etika,humanost.. (Siječanj 2023).