Vijesti

WHO objavljuje deset najboljih svjetskih zdravstvenih prijetnji

WHO objavljuje deset najboljih svjetskih zdravstvenih prijetnji


We are searching data for your request:

Forums and discussions:
Manuals and reference books:
Data from registers:
Wait the end of the search in all databases.
Upon completion, a link will appear to access the found materials.

Deset najvećih prijetnji zdravlju u 2019. godini

Svijet se suočava s brojnim zdravstvenim izazovima. Uključuju nove valove zaraznih bolesti kao što su ospice i difterija, porast uzročnika otpornih na lijekove, porast stope pretilosti, zdravstveni učinci zagađenja i klimatskih promjena te brojne humanitarne krize. Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila izvješće o deset najvećih svjetskih zdravstvenih prijetnji s kojima se suočavamo u 2019. godini.

Početkom 2019. WHO je objavio novi petogodišnji strateški plan za borbu protiv globalnih prijetnji zdravlju. Prema WHO-u, ovaj se plan fokusira na sebi nametnut cilj od tri milijarde: milijarda ljudi trebala bi imati više pristupa općoj zdravstvenoj zaštiti, milijardu ljudi treba zaštititi od hitnih zdravstvenih stanja, a milijarda ljudi treba uživati ​​više zdravlja i općenito dobrobiti. U tu svrhu, zdravstvena organizacija suzila je glavne globalne prijetnje koje je trebalo riješiti.

Zagađenje zraka i klimatske promjene

Prema WHO, devet od deset ljudi svakodnevno udiše zagađeni zrak. Zagađenje zraka smatra se najvećim okolišnim rizikom za zdravlje u 2019. godini. Prema WHO-u, mikroskopski zagađivači iz zraka ulaze u dišni i krvožilni sustav i na taj način oštećuju pluća, srce i mozak. To dovodi do sedam milijuna preuranjenih slučajeva raka, moždanog udara, srčanih i plućnih bolesti svake godine. Oko 90 posto ovih slučajeva dogodilo bi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ovdje su posebno velike emisije iz industrije, prometa i poljoprivrede. Tko navodi izgaranje fosilnih goriva kao glavni uzrok onečišćenja zraka.

Nezarazne bolesti

Prema WHO-u, nezarazne bolesti poput dijabetesa, raka i srčanih bolesti odgovorne su za više od 70 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu (41 milijun ljudi). 15 milijuna ljudi podlegne takvim bolestima u dobi između 30 i 69 godina. I ovdje je postalo jasno da se preko 85 posto ove prerane smrti događa u zemljama s niskim i srednjim primanjima. WHO identificira pet glavnih čimbenika rizika za ove bolesti: upotreba duhana, nedostatak vježbanja, štetna konzumacija alkohola, nezdrava prehrana i zagađenje zraka.

Globalna pandemijska gripa

Svijet će predvidjeti još jednu pandemiju gripa, predviđaju stručnjaci WHO. Globalni obrambeni mehanizmi jednako su učinkoviti kao i najslabija karika u sustavu pripravnosti i odziva. SZO stalno nadgleda širenje virusa gripe radi utvrđivanja potencijalnih pandemijskih sojeva. 153 institucije u 114 zemalja trenutno rade na globalnom praćenju virusa. Svake godine ovi podaci daju preporuke o tome koje vrste treba uključiti u cjepivo protiv gripe kako bi se osigurala najbolja moguća zaštita ljudi.

Krizna područja i loše osnovne usluge

Kako izvještava WHO, više od 1,6 milijardi ljudi (22 posto svjetskog stanovništva) živi na mjestima u kojima prevladavaju dugotrajne krize poput suše, gladi, ratova i raseljavanja stanovništva. Takvi su uvjeti obično bili povezani s lošim zdravstvenim uslugama i lošom primarnom skrbi.

Otporne mikrobe

Razvoj antibiotika, antivirusnih i antimalarijskih sredstava jedan je od najvećih uspjeha moderne medicine. Prema WHO-u, vrijeme za učinkovitost ovih lijekova moglo bi se uskoro završiti. Povećana otpornost na antibiotike prijeti da nas vrati u vrijeme kada više ne možemo liječiti zarazne bolesti poput upale pluća, tuberkuloze, gonoreje i salmoneloze.

Ebola i ostali patogeni s visokim potencijalom pandemije

U 2018. godini, prema WHO-u, došlo je do dva izbijanja ebole u Demokratskoj Republici Kongo, koje su se proširile na gradove s više od milijun ljudi. Krize i neravni teren otežavali su ograničavanje izbijanja. To pokazuje da kontekst u kojem izbija epidemija može biti presudan za razvoj pandemije. WHO izvješćuje da ebola, hemoragična groznica, Zika, Nipah, koronavirusi (MERS-CoV) i virus SARS imaju potencijalno ozbiljne pandemije.

Odgoda cijepljenja

Nevoljkost ili odbijanje cijepljenja unatoč dostupnim cjepivima potiče širenje bolesti koje se mogu spriječiti, navodi WHO. Prema WHO-u, dva do tri milijuna smrti godišnje se sprečavaju cijepljenjem. Još 1,5 milijuna smrti moglo bi se izbjeći ako se u svijetu poboljša tolerancija na cijepljenje. WHO navodi nedostatak povjerenja kao jedan od glavnih razloga zašto se ljudi svjesno odlučuju protiv cijepljenja.

Denga

Dengue groznica je bolest koju prenose komarci i koja uzrokuje simptome nalik gripi. U oko 20 posto slučajeva postoje teški tečajevi koji mogu biti čak i kobni. Prema WHO, denga groznica već desetljećima neprestano raste, ta bolest prvotno je bila tropska bolest, ali se sve više širi u umjerenijim zemljama. U međuvremenu, 40 posto svijeta prijeti dengue groznica. Svake godine se dogodi oko 390 milijuna infekcija.

HIV

Istraživanja su postigla ogroman napredak protiv HIV-a. Ipak, WHO je daleko od proglašenja epidemije poraženom. Oko milijun ljudi i dalje bi umrlo od HIV-a / AIDS-a svake godine. Procjenjuje se da je oko 37 milijuna ljudi širom svijeta zaraženo HIV-om. Prema WHO-u, rizične skupine su prostitutke, ljudi u zatvoru i homoseksualni muškarci. Povrh toga, subsaharska Afrika posebno je pogođena. Oko 25 posto svih HIV infekcija odvijalo bi se na ovom području. (Vb)

Podaci o autoru i izvoru


Video: TOP 10 Najboljih igraca i golmana na Svetu (Studeni 2022).